ev malo kopi-paste
Od divljih golubova peæinara (Columba livia) potjeèu sve domaæe pasmine golubova. Spada u porodicu golupèarki i ima oko 15 podvrsta.
Dužina mu 32-34 cm, raspon krila oko 63 cm, dužina repa 10 cm, a teži oko 330 g. Golubica je nešto manja. Ova ptica ima perje škriljasto plave, mutnoplave boje. Perje na grudima i na vratu ima metalan odsjaj, koji je obièno s donje strane purpurnog sjaja, dok je s gornje strane plavozelenog metalnog sjaja. Na krilima se nalaze dvije crne pruge (trake) i jedan crno obojeni široki završni rub na repu. Na donjem djelu leða nalazi se svijetlije perje. Ženka je nešto blijeðe boje i ima znatno manje sjaja na grudima i vratu.
Golub peæinar živi na nekoliko otoka na sjeveru i na obalama Sredozemnog mora, ukljuèujuæi i cijelu obalu Sjeverne Afrike, zatim Izrael, Siriju, Malu Aziju i Iran, ogranke Himalaje i drugdje. Na krševitim obalama Istre, Dalmacije, Hrvatskog primorja, Like, Italije, Grèke i Male Azije živi u ljevkastim podzemnim udubljenjima i pukotinama stijena, èesto i duboko ispod zemlje. U Egiptu se viða u blizini rjeènih brzaka u velikim jatima, pa i usred pustinje, mada je rjedak u unutrašnjosti Afrike. U Indiji je jedna od najèešæih divljih ptica, gdje nastanjuje mnogobrojne šupljine i udubljenja stijena, litica i grebena pored morske obale ili u blizini veæih rjeka. Na sjeveru Europe se viða najdalje do Stavangera u Norveškoj (59 stupnjeva sjeverne širine).
Golub peæinar je vrlo slièan obiènom gradskom golubu ulièaru. Od njega je nešto okretniji, malo brži u letu i znatno plašljiviji. Pri hodu se njiše kod svakog koraka. Leti odlièno i postiže brzinu od sto kilometara na sat. Izbjegava praviti gnjezdo na drveæu, iako se u sjevernoj Africi može vidjeti da se gnijezdi na palmama ili kod nas, na Jadranu, na drveæu. Pri sakupljanju hrane je vrlo pokretan i može satima trèati u svim pravcima da bi napunio svoju voljku hranom. Pri pijenju vode redovito zagazi u vodu. Golub peæinar je miroljubiva ptica, ravnodušan i tolerantan prema drugim pticama.
Golub peæinar se hrani zrnjem žitarica, korova, repice, mrkve, graška, grahorice i lana. Iako prilikom sjetve pojedu nešto žita ili drugog kultiviranog bilja, oni pojedu mnogo više sjemenki raznih vrsta korova, kojima daju prednost èak i kad imaju na raspolaganju i jedno i drugo sjemenje, te su ovi golubovi korisniji nego što se to obièno misli.
Golub peæinar se leže bar dva puta godišnje, dok gradski golub to èini najmanje tri puta. Jednom spareni golubovi se rijetko kad rasparuju. Izuzeci su rjetki. Na mjestu koje je pogodno za gnijezdo mužjak se postavi glave spuštene prema zemlji i naroèitim gukanjem zove svoju ženku. Golubica sa raširenim krilima i uzdignutim repom dolazi k njemu, pažljivo mu kljunom gladi perje glave, a on isto èini i njoj te se ljubavna igra nastavlja izvan gnijezda. Golub i golubica se ljube kljunovima, da bi se najzad izvršio sam èin parenja. Poslije sparivanja ponosno koraèaju amo-tamo da bi trenutak kasnije odletjeli nekud bez cilja i opet se vratili na staro mjesto. Kasnije æe golub potjerati golubicu na gnijezdo, donijet æe joj slamke i granèice, pa æe u nevješto sagraðeno gnijezdo snesti dva bijela, glatka, duguljasta i sjajna jaja. Golub i golubica zajedno sjede na jajima. Poslije 16-18 dana mladi se legu iz jaja. Roditelji ih ispoèetka hrane kašom koja se stvara u sluzokoži voljke, a kasnije omekšalim sjemenjem, a na kraju tvrðim sjemenjem pomješanim sa kamenèiæima i èesticama zemlje. Poslje 4 tjedna golupèiæi izlijeæu iz gnijezda i brinu se sami o sebi, a roditelji se pripremaju za novo leglo.
Najnoviji: 
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 908
Članovi: 0
Posetioci: 9
Ukupno: 9
FAQ - Često postavljana pitanja
Traži
Pogledaj neodgovorene poruke
